Vridilo je

Tri dana ovozemaljskog života, a toliko lipih, iskustveno doživljenih stvari na otoku leptira. Bez buke, ali s puno mota, otočke ležernosti i priča.

Priča koje se skrivaju u špiljama i jezerima, upliću u očice ribarskih mriža i gnijezde visoko u liticama, u sokolovom krilu. Pa se u smiraj dana sunovrate do mora koje pamti i čuva sve tajne, ćutanja i riči. I samotne duge zime šta crtaju godove po koži.

Jer otok ima svoje zakonitosti, ritam i dušu.

U nastavku izdvajam neka posjećena mista i specifičnosti vezane za Dugi otok, na kojem je pronađen i — najstariji Dalmatinac Šime.

Naime, u špilji Vlakno pronađen je kostur star 11.000 godina, iz razdoblja mezolitika. Zna je Šime di je lipo!

PARK PRIRODE TELAŠĆICA

Telašćica je najveća prirodna luka u Jadranskom moru okružena s 13 otoka i otočića, a ime joj seže još iz Srednjeg vijeka — Tilagus. Tri jezera koja se nadovezuju jedan na drugog. Tripuljak, Farfarikulac i Telašćica.

Strmci visoki i do 161 metra najvjernije svjedoče kako je nekad ovaj otok bija dio kopna. Strmoglave litice iznad pučine mora, miris borovine i dupini u daljini — upečatljiva je šetnja stazom iznad i slika koja se pamti.

Nakon hodanja pravo osvježenje nudi kupanje u slanom jezeru „Mir”, koje je poznato po svojim ljekovitim svojstvima.

Zanimljivost vezana za ovaj park je ta da ima utočište za dalmatinskog tovara. Naime, nekoć je njegova pomoć bila nezamjenjiva, a s dolaskom modernizacije sve više gubi svoju svrhu u svakodnevnom životu lokalnog stanovništva. Kada se više nije ima tko brinuti o pojedinim tovarima, postavilo se pitanje kuda s njima i tako je gotovo spontano nastalo ovo utočište.

Grpašćak —  najviši strmac na kojem se nalazi istoimena utvrda i interpretacijski centar.
Nekoć strateška izvidnica i pomorsko-vojna utvrda izgrađena u doba Austro-Ugarske monarhije (1911. god.), danas je prenamijenjena u suvremeni edukacijski centar i vidikovac. Iako zbog udara groma nije bilo moguće doživit sve interakcijske sadržaje, svejedno je vridno svakog posjeta.

ŽUTILO SMILJA I ZLATNA URA NA VRHU ORLJAK

Na najviši otočni vrh nije moguće doći zbog vojnog objekta, ali je zato tu i više nego dostojna zamjena, 37 m niži vrh Orljak (301 mnv).

Za uspon je potribno nekih uru vrimena hoda po dobro označenoj planinarskoj stazi, koja u jednom dijelu nudi izbor — nastaviti do vrha ili skrenuti do Strašne peći. Ulaz u samu špilju nije moguć.

SVJETIONIK VELI RAT

Svjetionik Veli Rat (Punta Bjanka) je sa svojih 42 metra visine najviši svjetionik na Jadranu.  Predaja kaže da svoju žutu boju duguje — žumanjku.  Za izradu njegove fasade je utrošeno, ni manje ni više, već 100 000 žumanjaka.

PLAŽA SAKARUN I ŠPILJA GOLUBINKA

Šta se tu ima više za reć, more ka more, plaža ka plaža. A-a! Uvik se ka na kapuli rastvori novi sloj. Ovaj put more je pokazalo najlipšu moguću boju tirkiza — na plaži Sakarun.

A onda opet, korak po korak, zaron po zaron, novi sloj. Eto nas na kraju svita!

Takav se dojam stječe na oštrim liticama uz otvoreno more di se nalazi prirodni bazen u obliku oka i špilja Golubinka do koje se može doći plivajući ili s kajakom. Kao u mitskim pričama i legendama, prvo se pliva kroz mračni uski prolaz, a onda stiže do plaže unutar špilje.

U određeno doba dana, kroz otvore u stropu ulazi sunčeva svitlost koja obasjava unutrašnjost špilje. Odsjaj sunca, zrcaljenje mora, igra svitla i sjenki po okolnim stinama i jedna golubica šta je odlepršala kroz otvor — učinili su ovaj posjet gotovo mističnim iskustvom.

KAMP „DUGI OTOK”

Od ponuđenih opcija za noćenje, izabran je po duši — kamp „Dugi otok” koji se nalazi po sredini otoka, u mistu Luka.
Uklopljen u zelenilo, nenametljiv, a opet sa svim potrebnim sadržajima i izdvojenim parcelama za šatore, a navečer ušuškan u tišinu, dok ti put do njega označava diskretna rasvjeta, krijesnice i sazviježđe Velikog medvjeda.

SALI

Da zaokružim cjelinu valjalo je posjetiti najveće i najnaseljenije misto na otoku — Sali.

Ručak i šetnja za oproštaj od otoka i brzi pogled priko ramena, znajući da je ovo samo doviđenja.

---

✅ Preporuka je ići na otok s osobnim automobilom zbog jednostavnijeg obilaska.

© 2025 Ana Kulušić | Vridilo je
Svi tekstovi i fotografije su autorski rad.